Najčešća pitanja

Tko će biti vlasnik i upravitelj svjetlovodne mreže izgrađene u projektu?

Nakon završetka projekta, izgrađena svjetlovodna mreža postat će vlasništvo trgovačkog društva „Ponikve eko otok Krk d.o.o.“, koje će ujedno i upravljati izgrađenom svjetlovodnom mrežom. Drugim riječima, svjetlovodna mreža izgrađena projektom bit će u javnom vlasništvu svih jedinica lokalne samouprave na otoku, odnosno građana otoka Krka. Prema uvjetima dodjele bespovratnih sredstava u projektu, vlasništvo izgrađene svjetlovodne mreže mora ostati u trajnom javnom vlasništvu, tako da ne postoji mogućnost da izgrađenu svjetlovodnu mrežu preuzme bilo koji privatni operator na tržištu.

Provjerom dostupnosti pokazuje se da moja adresa trenutno nije u obuhvatu projekta. Kada će svjetlovodna mreža biti dostupna i na mojoj adresi?

Uvjetima dodjele bespovratnih potpora za izgradnju širokopojasnih mreža u financijskoj perspektivi EU fondova 2014.-2020., tijekom koje se provodi i ovaj projekt, određeno je da se bespovratne potpore mogu koristiti samo za izgradnju svjetlovodnih mreža do adresa na kojima nije dostupan pristup internetu s brzinama od najmanje 30 Mbit/s. Ti uvjeti propisani su na razini Europske unije još 2013. kako bi se dodjela bespovratnih potpora za širokopojasne mreže primarno usmjerila u područja u kojima su dostupne brzine pristupa internetu vrlo niske, i kako bi se zaštitila ulaganja postojećih operatora. U međuvremenu su se potrebne brzine pristupa internetu povećale, i brzina od 100 Mbit/s je minimalna brzina koja bi trebala biti dostupna svim korisnicima. U novoj financijskoj perspektivi EU fondova 2021.-2027. planirana je dodjela bespovratnih potpora i za adrese na kojima nije dostupan pristup internetu s brzinama od minimalno 100 Mbit/s. Sve jedinice lokalne samouprave na otoku nastojat će u što kraćem roku, paralelno, ili nakon završetka provedbe ovog projekta, osigurati dostupnost svjetlovodne mreže za sve adrese na otoku.

Na koji način ćemo moći koristiti usluge preko izgrađene svjetlovodne mreže u projektu?

Svjetlovodnom mrežom izgrađenom u projektu upravljat će trgovačko društvo „Ponikve eko otok Krk d.o.o.“ (PEOK). PEOK će s operatorima na tržištu sklopiti ugovore o pristupu svjetlovodnoj mreži, na način da će operatori na tržištu moći pristupiti svakom krajnjem korisniku spojenom na mrežu i ponuditi mu usluge (npr. pristup internetu, TV usluge, telefonske usluge i dr.). PEOK neće pružati maloprodajne usluge krajnjim korisnicima. Radi se o tzv. veleprodajnom modelu pružanja usluge, u kojem je PEOK pružatelj veleprodajnih usluga pristupa svjetlovodnoj mreži i najma svjetlovodnih niti do krajnjih korisnika za sve operatore na tržištu pod jednakim uvjetima. Krajnji korisnici će birati operatora s kojim će sklopiti ugovor za željene usluge. Neovisno o odnosu PEOK-a i operatora na tržištu, krajnji korisnici će, kao i dosada, sklapati pretplatnički ugovor i plaćati usluge samo odabranom operatoru koji će im pružati maloprodajne usluge. No, za razliku od sadašnjeg stanja, maloprodajne usluge bit će kvalitetnije, a krajnji korisnici imat će veću mogućnost odabira operatora.

Mogu li se putem svjetlovodnih mreža pratiti televizijske i video usluge?

Naravno, putem svjetlovodnih mreža mogu se distribuirati različite televizijske i video usluge i sadržaji. Zbog značajno većeg kapaciteta prijenosa u odnosu na stare telefonske mreže, kroz svjetlovodne mreže moguće je distribuirati bez ograničenja televizijske i video programe i sadržaje visoke razlučivosti (HD), te istovremeno veći broj televizijskih kanala ili video sadržaja za istog krajnjeg korisnika. Npr. u istom kućanstvu može se istovremeno pratiti bilo koji „standardni“ televizijski program na TV uređaju, „over-the-top“ video sadržaj može se pratiti na drugom TV uređaju, na trećem uređaju spojenom na internet mogu se gledati različiti zabavni videozapisi, a preko četvrtog uređaja može se odvijati poslovni videokonferencijski poziv.

Kakve su to otvorene svjetlovodne mreže?

Otvorene svjetlovodne mreže su mreže dostupne svim operatorima i pružateljima maloprodajnih komunikacijskih usluga pod jednakim uvjetima. Upravitelj otvorene svjetlovodne mreže ne pruža maloprodajne komunikacijske usluge krajnjim korisnicima, već je samo odgovoran za upravljanje i održavanje svjetlovodne mreže. Krajnji korisnik, u skladu sa svojim potrebama i preferencijama, odabire operatora ili pružatelja maloprodajne komunikacijske usluge s kojim sklapa pretplatnički (korisnički) ugovor. Interes upravitelja svjetlovodne mreže je da privuče što veći broj operatora i pružatelja maloprodajnih komunikacijskih usluga koji će nuditi svoje usluge putem otvorene svjetlovodne mreže, kako bi krajnji korisnici imali što bolju ponudu usluga. S povećanjem broja operatora i pružatelja maloprodajnih usluga, povećava se kvaliteta i smanjuju prosječne maloprodajne cijene usluga, a krajnji korisnici mogu jednostavno mijenjati operatora ili pružatelja usluge. Iako su dosta zastupljene u EU-u, otvorene svjetlovodne mreže relativno su novi tržišni koncept u Republici Hrvatskoj. No, očekuje se da će se njihova zastupljenost u Republici Hrvatskoj povećati u idućim godinama.

I svjetlovodna mreža koja će biti izgrađena kroz projekt bit će otvorena svjetlovodna mreža kojom će upravljati trgovačko društvo „Ponikve eko otok Krk d.o.o.“.

Proizvode li svjetlovodne mreže, poput mobilnih mreža, elektromagnetska polja i zračenja?

Za razliku od mobilnih mreža druge, treće i četvrte generacije (2G/3G/4G), kao i nadolazećih mobilnih mreža pete generacije (5G), svjetlovodne mreže ne proizvode nikakva elektromagnetska polja (zračenje) u okolnom prostoru. Podaci se kroz svjetlovodne mreže prenose kroz zatvoreni sustav svjetlovodnih niti (kabela) pomoću svjetlosnih zraka, i izvan tog sustava ne postoji nikakvo elektromagnetsko polje koje bi bilo posljedica rada svjetlovodne mreže. Osim toga, prijenos unutar svjetlovodnih niti (kabela) pomoću laserskih zraka odvija se u vidljivom dijelu svjetlosnog spektra, odnosno radi se o različitom frekvencijskom području u odnosu na mobilne mreže koje rade u radiofrekvencijskom području.

Od kojeg materijala su napravljene svjetlovodne niti?

Svjetlovodne niti tanke su staklene niti promjera reda veličine stotinu mikrometara (100 µm), što odgovara promjeru jedne vlasi ljudske kose. Kombinacijom različitih karakteristika stakla po presjeku staklene niti, svjetlosna zraka koja prenosi podatke u svjetlovodnoj niti, ne može napustiti svjetlovodnu nit na njezinom plaštu (zbog fizikalnog zakona loma svjetlosti), nego samo na početku i kraju svjetlovodne niti, tj. na poprečnim presjecima svjetlovodne niti.

Koje su osnovne razlike između svjetlovodnih mreža i starih telefonskih mreža izgrađenih od tzv. bakrenih parica?

Radi se o različitim materijalima i s tim povezanim fizikalnim zakonima prijenosa podataka u svjetlovodnim mrežama i starim telefonskim mrežama. Stare telefonske mreže izgrađene su od bakrenih kabela (tzv. bakrenih parica) i izvorno su bile namijenjene samo za prijenos govora u analognom obliku. Naknadno su u takve telefonske mreže dodane funkcionalnosti koje omogućuju digitalni prijenos podataka, što odgovara različitim vrstama tzv. DSL tehnologija (najraširenije su ADSL i VDSL). Kako to često biva kad se naknadno uvode dodatne funkcionalnosti koje izvorno nisu bile predviđene, DSL tehnologije imaju različita ograničenja. Značajno ograničenje vezano je uz najveću brzinu prijenosa podataka koja se može ostvariti i koja je kod DSL tehnologija uobičajeno reda veličine od nekoliko desetaka Mbit/s, a samo iznimno više od 100 Mbit/s. Osim toga, najveća brzina prijenosa smanjuje se s povećanjem udaljenosti od telefonske centrale – u pravilu na udaljenostima većim od 500 m od telefonske centrale nisu ostvarive brzine veće od 30 Mbit/s. Za razliku od telefonskih mreža, svjetlovodne mreže izvorno su predviđene za prijenos podataka u digitalnom obliku. Najveće brzine svjetlovodnih mreža ograničene su samo vrstom opreme koja je postavljena na krajeve svjetlovodnih niti i ne smanjuju se s povećanjem udaljenosti od glavnog čvora svjetlovodne mreže. S obzirom da je uobičajena međusobna udaljenost glavnih čvorova svjetlovodne mreže reda veličine nekoliko desetaka kilometara, svi korisnici spojeni na svjetlovodnu mrežu unutar radijusa od nekoliko desetaka kilometara od glavnog čvora mogu ostvariti jednake najveće brzine prijenosa podataka. Za ilustraciju, usporedimo li telefonske i svjetlovodne mreže s medijima za pohranu zvuka, telefonske mreže odgovarale bi gramofonskim pločama i magnetskim vrpcama (kazetama), dok bi svjetlovodne mreže odgovarale CD/DVD medijima i ostalim suvremenim vrstama memorija (npr. USB stick-u).

Možete li objasniti kratice kao što su FTTH, P2MP, PON?

FTTH – engl. Fiber to the Home označava svjetlovodnu mrežu u kojoj se svjetlovodne niti postavljaju do svakog krajnjeg korisnika, odnosno do ulaza u njegov korisnički objekt. P2MP – engl. Point to MultiPoint, zajedno s PON – engl. Passive Optical Network, opisuju arhitekturu svjetlovodne mreže prema broju svjetlovodnih niti u pojedinim segmentima svjetlovodne mreže. Radi se o tehničkim rješenjima tzv. multipleksiranja koja omogućuju smanjenje broja svjetlovodnih niti između sekundarnih (tzv. distribucijskih) čvorova i glavnog čvora svjetlovodne mreže. Većina svjetlovodnih mreža koje su izgrađene u Europi i svijetu primjenjuje P2MP/PON arhitekturu, odnosno radi se o tržišno najzastupljenijem rješenju.

Na koji su način svjetlovodne mreže povezane sa starim telefonskim mrežama s bakrenim paricama?

Svjetlovodne mreže gotovo pa i nemaju veze sa starim telefonskim mrežama. Radi se o različitim generacijama komunikacijskih mreža, pri čemu su telefonske mreže danas tehnološki zastarjele, a njihov ekonomski vijek trajanja se bliži kraju, ili je već prošao. Kod izgradnje svjetlovodnih mreža, do krajnjih se korisnika postavljaju potpuno novi svjetlovodni kabeli, a isto tako se u pravilu uspostavljaju novi glavni čvorovi svjetlovodne mreže s novom komunikacijskom opremom.

Jesu li svjetlovodne mreže osjetljive na atmosferska pražnjenja tijekom nevremena?

Ne, svjetlovodne mreže nisu osjetljive na atmosferska električna pražnjenja koja nastaju tijekom nevremena, za razliku od starih telefonskih mreža. Ipak, važno je naglasiti da se svi elektronički uređaji u kućanstvima napajaju kroz električnu mrežu. Ovisno o izvedbi i kvaliteti električne mreže, krajnji korisnici i dalje trebaju voditi računa o zaštiti od atmosferskih pražnjenja koja mogu utjecati na električnu mrežu.